Upravljanje nekretninama

• novi propisi, sudska praksa, primjeri
• Zakon o upravljanju državnom imovinom
• Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (s uredbama iz Nar. nov., br. 12/11)

Zagreb, 2011.

Sadržaj u PDF formatu

Opseg: 
240 str.
Format: 
17 x 24 cm
Uvez: 
meki
Šifra: 
04860001
Cijena: 
262,50 kn
Cijena s popustom: 
99,00kn

Predgovor

Iako je proces pretvaranja prava vlasništva iz društvenog u građanskopravno, započeo prije dvadesetak godina, za određeni broj nekretnina donedavno nije bio jasan vlasnički status. Donošenjem Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Nar. nov., br. 92/10) konačno se pokušava dovršiti postupak pretvorbe i privatizacije, odnosno riješiti pravni status turističkog i ostalog građevinskog zemljišta. Njime se, također, razgraničava vlasništvo Republike Hrvatske, jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovačkih društava, pravnih sljednika bivših društvenih poduzeća, ali se rješavaju i neka postupovna pitanja. S druge strane, Zakon ima namjeru omogućiti turističkom sektoru daljnji razvoj, i to na način da se nekretnine za koje nije bio jasan vlasnički status sada koriste za razvoj turističkih kapaciteta, odnosno da se prihodi od koncesija od tih nekretnina koriste za daljnja ulaganja u turizam kroz Fond za turizam. U svrhu određivanja zemljišta na kojemu se prema Zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije stječe vlasništvo taj Zakon uređuje poseban instrument – rješenje o utvrđivanju oblika i veličine zemljišnoknjižne čestice, kojim se određuje oblik i veličina zemljišnoknjižne čestice procijenjenog i neprocijenjenog izgrađenog zemljišta. U provedbi navedenog Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije donesene su nedavno tri uredbe, o kojima se također piše u ovoj knjizi, a u primjeni kojih već postoje određene dvojbe ili je izgledno da će do toga doći. Još je jedan novi propis donesen s namjerom konačnog uređivanja imovinskopravnih odnosa. Radi se o Zakonu o upravljanju državnom imovinom (Nar. nov., br. 145/10), koji je ex lege odredio pravni status neprocijenjene imovine u pretvorbi i privatizaciji, koja se sastoji od dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, poslovnih prostora, stanova, pokretnina i potraživanja, u odnosu na koje imovinskopravni odnosi nisu uređeni posebnim propisom, te je riješio pravni status stanova koji su izuzeti kod pretvorbe i koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava. Zakon o upravljanju državnom imovinom na taj je način, nakon donošenja Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, u cijelosti isključio primjenu Zakona o privatizaciji (Nar. nov., br. 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00) i čl. 47. toga Zakona glede postupanja s neprocijenjenom imovinom u pretvorbi i privatizaciji. Iako je do donošenja navedenog Zakona došlo možda prekasno, s obzirom na protek vremena od pretvorbe i privatizacije, postoji prilika da se s preostalom neprivatiziranom imovinom raspolaže daleko učinkovitije. Nekretninama je nemoguće upravljati bez relevantnih informacija o njima. Većina informacija relevantnih za upravljanje nekretninama može se pronaći u registrima i proizvodima koji su u nadležnosti Državne geodetske uprave. Stoga se u radu koji se bavi ulogom podataka katastra i državne izmjere u upravljanju nekretninama, pokušava razjasniti terminologija vezana uz upravljanje nekretninama, opisati relevantnost podataka katastra i drugih registara u nadležnosti Državne geodetske uprave, opisati proizvodi državne izmjere, te kroz to razjašnjavanje i opisivanje dati osvrt na sadašnje stanje upravljanja nekretninama u Republici Hrvatskoj. Osim propisa koji predstavljaju temelj za potpuno i kvalitetno uređenje vlasničkopravnih odnosa u Republici Hrvatskoj, do uređenja tih odnosa, a time i zemljišnih knjiga, treba koristiti sve resurse pozitivnih propisa. Jedan od njih je i institut pojedinačnog ispravnog postupka, koji se teškim i malim koracima probija prema mjestu koje bi, zbog mogućnosti koje pruža kao instrument uređenja zemljišnoknjižnog stanja, trebao zauzeti. Osim analize važećih relevantnih propisa, prijedloga de lege ferenda, u radu koji obrađuje taj institut, donosi se i niz oglednih primjera koji se odnose na provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u praksi zemljišnoknjižnih sudova.

Uredništvo

Autori: Josip Bienenfeld dipl. iur., načelnik sektora za pravne poslove u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske; mr. sc. Jadranko Jug dipl. iur., zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske; Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama; Damir Kontrec mag. iur., Sudac u Građanskom odjelu Vrhovnog suda Republike Hrvatske; Damir Pahić dipl. ing. geod., pomoćnik ravnatelja Državne geodetske uprave; dr. sc. Desa Sarvan, viša savjetnica za pravne poslove Istarske županije