Odgovornost države za štetu

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje • komentari • sudska praksa • propisi • abecedno kazalo pojmova Zagreb, 2010. Sadržaj u PDF formatu

Opseg: 
216 str.
Format: 
17 x 24 cm
Uvez: 
tvrdi
Šifra: 
04680001
Cijena: 
304,50 kn

Predgovor drugom izdanju

U odnosu na prvo izdanje ove knjige, ona je obogaćena prije svega novom, recentnom sudskom praksom, upućujemo na nove, izmijenjene ili dopunjene propise, a uz pojedina poglavlja proširene su i uvodne napomene. Zadržana je i bitna značajka knjige, da čitatelja upućuje na propise, sudsku praksu i literaturu. U svemu ostalome vrijede napomene uz prvo izdanje ove knjige. U Zagrebu 9. siječnja 2010. Ivica Crnić

Predgovor prvom izdanju

Ova je knjiga ponajprije posvećena onima koji doživljavaju, pučki rečeno, nepravdu od strane države. Htio sam im pomoći da sami procijene koliko je njihovo poimanje nepravde zaista objektivno, tj. na koji stupanj zaštite svojih prava mogu računati, dakako, u sklopu postojećeg pravnog sustava. Ili drugim riječima, da procijene ima li njihovo subjektivno nezadovoljstvo nekim potezima državnih tijela i svoje racionalno, zakonsko utemeljenje utoliko da od države mogu osnovano zahtijevati naknadu štete. Knjiga se, dakle, bavi pitanjima odgovornosti države za štetu, a ne i drugim oblicima odgovornosti države prema svojim građanima. U svom djelovanju državna tijela, naime, mogu štetu prouzročiti fizičkim i pravnim osobama. Moderne države svjesne su tog rizika kojem su izložene fizičke i pravne osobe, pa svojim propisima uređuju pretpostavke pod kojima one mogu od države zahtijevati odštetu. Polje odštetne odgovornosti države širi se kako jača svijest o ljudskim pravima i osobnim pravima pojedinca da bude zaštićen od svemoći i samovlasti koje, zbog prirodnog položaja jačeg i povlaštenog, proizvode državna tijela „zaštićena“ autoritetom i moći države. Zato bi odgovornost države njezinim građanima ili pravnim osobama, pa čak i strancima koji borave na njezinu teritoriju, trebalo shvaćati kao posljedicu specifičnog položaja države prema tim subjektima. Država, naime, uz ostalo, ima i zadaću jamčiti pravnu i stvarnu sigurnost tim subjektima. Dakle, nije riječ o klasičnoj odgovornosti, već o specifičnoj vrsti odgovornosti kojom građani dobivaju zaštitu od rizika šteta što ih je uzrokovala država radom državnih tijela ili službenika odnosno namještenika ili radnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u na njih prenesenim poslovima državne uprave. Za razvitak instituta odgovornosti države za štetu koja je nastala trećima, karakteristično je da odgovornost primarno i izravno preuzima država. Riječ je o svojevrsnoj odgovornosti za drugoga, jer država preuzima na sebe izravnu odgovornost u slučaju štetnog djelovanja državnog službenika. Time se bitno poboljšava položaj oštećenika koji će, dobivši pravo na izravni odštetni zahtjev prema državi, lakše naplatiti iznos naknade od države kao pravne osobe nego od državnog službenika (neposrednog štetnika) kao fizičke osobe. Pravna povijest na državnom teritoriju Republike Hrvatske upućuje na to da država preuzima odgovornost za štetu u slučaju nepravilnog i/ili nezakonitog i/ili neučinkovitog rada državnih tijela (državne uprave ili pravosuđa). Država ponekad preuzima i obvezu popravljanja nastale štete i kad ne postoji njezina odgovornost koja proizlazi iz činjenja ili propusta njezinih tijela ili službenika. Tada ona tu obvezu preuzima na načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravičnog i brzog obeštećenja. Primjer su za to propisi o naknadi štete u slučaju terorističkog akta ili obnovi imovine uništene ratnim djelovanjima. To, dakako, ne isključuje primjenu općih instituta odgovornosti građanskog prava, poput odgovornosti na osnovi krivnje ili objektivne odgovornosti (načelo uzročnosti), ako propisi pružaju podlogu za takvo ocjenjivanje odgovornosti države. Odgovornost države je materijalizirani odraz pravnog postulata prema kojem je svatko obvezan držati se Ustava i zakona te poštovati pravni poredak Republike (čl. 5. st. 2. Ustava Republike Hrvatske). Kažemo da je riječ o materijaliziranom odrazu, jer je posljedica nepoštovanja Ustava i zakona te pravnog poretka Republike, od strane državnih tijela ili službenika, i pravo oštećenika da mu se popravi nastala šteta. U ovom radu nastojao sam prikazati propise, sudsku praksu i doktrinu upravo kroz pravo oštećenika da mu se popravi šteta. Ivica Crnić

Autor: Ivica Crnić dipl. iur., odvjetnik iz Zagreba