Stečajno pravo

Neka pitanja e-pravosuđa kroz prizmu stečajnog prava

Stečajni postupak je po svojoj prirodi ograničavajući, krut i/ili teško provediv. Stoga je pitanje svrhovitosti i potrebe unaprjeđenja stečajnih rješenja, u kontekstu osuvremenjivanja de lege lata rješenja, iznimno aktualno. U navedenom segmentu korištenje informatičkih tehnologija u provedbi stečajnog postupka načelno pridonosi njegovoj učinkovitosti, transparentnosti paralelno olakšavajući subjektima pristup pravosuđu.
Međutim, kako pravo na pristup internetu, kao ljudsko pravo, nije izravno definirano domaćim propisima, postoji i rizik da će nekim osobama ugroziti pristup pravosuđu (primjerice, osobama koje nemaju pristup internetu). U radu se osvrćemo na praksu Europskog suda za ljudska prava (u nastavku teksta: ESLJP) i praksu Suda Europske unije (u nastavku teksta: SEU), polazeći od pretpostavke da saznanja o tome mogu biti ključna za razumijevanje problematike rada.


Autor: dr. sc. Dejan Bodul, Viši asistent, Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Članak u cijelosti možete pročitati u tiskanom izdanju Informatora, broj 6504 od 08. siječnja 2018. na stranici 15.