Održani su dani otvorenih vrata HAZU, 9. i 10. svibnja 2017.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti po šesti put otvara vrata građanima

U utorak i srijedu, 9. i 10. svibnja 2017., po šesti se put održavaju Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, manifestacija kojom najviša znanstvena, kulturna i umjetnička institucija u Republici Hrvatskoj građanima približava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 156 godina postojanja. Za javnost su otvorena vrata Akademijinih jedinica na osam zagrebačkih adresa, kao i onih u drugim dijelovima Republike Hrvatske, a osim obilaska radnog prostora, za posjetitelje su predviđena ukupno 133 događanja (79 u Zagrebu): predavanja, prezentacije, izložbe, promocije, radionice, koncerti i projekcije filmova.

Dani otvorenih vrata otvoreni su u sjedištu HAZU, u njezinoj palači na Trgu Nikole Šubića Zrinskog govorom predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića i koncertom Marca Grazianija, na Guarnerijevoj violini King, u pratnji Krešimira Starčevića na klaviru, koji će izvesti Sonatinu u D-duru Franza Shuberta i Scherzo Johannesa Brahmsa.

U atriju palače građani su mogli svaka dva sata razgledati najvredniji eksponat koji se čuva u HAZU – Baščansku ploču, kao i repliku Škrinje svetog Šimuna, o kojima je govorio akademik Josip Bratulić. U atriju se mogla razgledati i izložba HAZU kroz fotografije.

U palači HAZU održana su i zanimljiva predavanja. Akademik Vladimir Paar govorio je o skrivenim genomskim korelacijama čovjek – neandertalac – čimpanza, prof. dr. sc. Mario Šlaus održao je predavanje na temu Težak život migranata u novoj domovini, Primjer starih Hrvata, kao i radionicu »Svakodnevni život starih Hrvata«. Održalo se i predstavljanje dviju knjiga: U suton kajkavskoga književnog jezika (Povijesnosociolingvistička analiza jezika Ivana Krizmanića) autorice dr. sc. Bojane Schubert i Narodna medinica: izvori i istraživanja urednika akademika Marka Pećine i prof. dr. sc. Stelle Fatović-Ferenčić. Na programu su bila i tri predavanja o jezičnim temama – Izoglose refleksa jata na tronarječnome karlovačkome području dr. sc. Marine Marinković, Korupusna istraživanja frazema i mogućnosti za leksikografiju dr. sc. Ivane Filipović Petrović i Ludbreški doprinos hrvatskoj kajkavskoj književnosti dr. sc. Jele Maresić. Povodom desete godišnjice smrti nekadašnjeg predsjednika HAZU akademika Ivana Supeka održana je manifestacija Hommage akademiku Ivanu Supeku, u sklopu koje su učenici X. gimnazije Ivan Supek održali glazbeno-scenski program. 

Priredila: Davorka Foretić dipl. iur.

Članak u cijelosti možete pročitati u tiskanom izdanju Informatora, broj 6470 od 15. svibnja 2017. na stranici 3.